Politička kultura mladih u BiH

Prenosimo ješ jedan članak sa stranice “Mreža za izgradnju mira”

1. Uvod

Politička kultura mladih relevantna je tema o kojoj se danas sve češće govori, većinom u aktivnom kontekstu. Neki autori smatraju da su mladi u Bosni i Hercegovini nezainteresirani za politiku i političku klimu u našoj državi. S obzirom da je politika i demokratski sistem jedna od tvorevina društva koje se, tiču svih ljudi, tako se tiču i mladih. Opći dojam navodi na potrebu da se istraži zainteresiranost mladih za politiku.

Rad popraćen empirijskim istraživanjem prilog je nedavno pokrenutoj polemici oko slabe zainteresiranosti mladih za političku situaciju u zemlji. Rasprava oko tog pitanja uslijedila je nakon poražavajućih statistika o izlaznosti mladih na nedavno održane predsjedničke izbore. Cilj rada je istražiti kakvo mišljenje mladih vlada o trenutačnoj političkoj klimi u Bosni i Hercegovini, koliku ulogu politika ima u njihovu životu te kolika je njihova participacija u njoj i na koji način se ona ostvaruje.

Glavna pretpostavka je da su mladi važan subjekt političkog života današnjice i da se politika svakako tiče njihova života koji neposredno kreira. Također jedna od bitnih pretpostavki je da bi mladi sudjelovali i više u politici kada bi se stvorila pozitivna politička klima koja bi pridavala veće značenje njihovoj ulozi u društvu. Metoda ankete koja je korištena u ovom istraživanju je analiza zapravo koliku ulogu politika ima u životu mladih današnjice, zatim putem dobivenih podataka iz ankete iskazuje se mišljenje mladih o trenutnoj političkoj situaciji države. Završni dio rada bavi se sudjelovanjem mladih u političkom životu i mogućnošću unaprjeđenja tog odnosa.

2. Pojam mladih i ranija istraživanja

Već neko vrijeme u Bosni i Hercegovini, ponajviše u vrijeme izbora javlja se problem koji nije poželjan u modernoj demokratskoj zemlji. Naime prilikom vođenja statistika o participaciji građana u političkoj kulturi uviđa se niska zainteresiranost mladih za politiku. Kada se govori o mladima valja definirati koje osobe spadaju u tu klasifikaciju.

Prema općim sociološkim standardima, mladi su osobe koje „imaju od navršenih petnaest do navršenih trideset godina života“, no kada govorimo o mogućnosti političkog djelovanja tada se dobna granica sa petnaest godina diže na punoljetnost (tj. osamnaest godina). Logično je postaviti pitanje jesu li mladi zainteresirani za politiku i sudjeluju li u političkom životu u državi? Tim pitanjem pozabavilo se je i istraživanje Instituta za društvena istraživanja. Istraživanje je polučilo niske rezultate. Neki, po autoru, od zabrinjavajućih rezultata su da preko polovice ispitanika, njih 54% nikad nije niti bi sudjelovalo u skupu ili prosvjedu, a 56,5% njih nije niti bi sudjelovalo u nekom obliku demonstracija.

Što se tiče zainteresiranosti za politički život i klimu u državi, niske zainteresiranosti ne manjka. Izražavanje vlastitog mišljenja i nezadovoljstva online ili putem kontaktiranja političara, također su rijetko korištene metode. U prilog tome idu i daljnji rezultati istraživanja prema kojima 44,3% ispitanika nije baš puno zainteresirana za politiku, a čak petinu njih uopće ne zanima politika.

Izlaznost mladih na izbore u Bosni i Hercegovini jednaka je ostatku populacije i ne treba se manipulisati podacima koji u javnosti kreiraju sliku pasivnosti i neodgovornosti ove populacije.Prema podacima Centralne izborne komisije, a koji su naknadno analizirani na zahtjev Instituta za razvoj mladih KULT, izlaznost mladih koji imaju pravo glasa veća je od 50% i ne odstupa značajno od evropskog prosjeka.Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi 773.850 mladih, a čine 21,4 posto biračkog tijela u BiH.

Ova populacija čini značajan dio stanovništva, a mladi koje političke stranke često zanemaruju i koji se u njihovim programima tek sporadično spominju, mogli bi itekako utjecati na izborne rezultate.

3. Rezultati ankete

U prilog tvrdnji da mladi participiraju u političkom životu ide rezultat od 52% ispitanika koji su u proteklih godinu na bilo koji način sudjelovali u političkom životu, a također više od polovice ispitanih je u proteklih godinu dana potpisalo ikakvu peticiju . Na osnovu već postavljenih pitanja i svojih politički akcija 50,7% mladih misli da su tako utjecali na političke institucije i aktere u državi. Iako smatraju da svojim sudjelovanjem utječu na političku sliku zemlje mladi, kao i ostala populacija u Bosni i Hercegovini, ocjenjuju političku klimu kao izrazito nepovoljnu (53,3%), a zanimljiv je podatak da niti jedan od ispitanika nije ocijenio klimu kao povoljnu.

4. Zainteresiranost mladih u političkom životu

Postojanje zainteresiranosti mladih za politiku unatoč rezultatima prethodnog istraživanja i javne pretpostavke zapravo ne nedostaje. Tako 49 ispitanika, tj. njih 32,7% se barem jednom dnevno informira o aktualnim političkim zbivanjima što dovodi do daljnjeg podatka da im politika kao tema razgovora nije strana. 50,7% ispitanih ponekad se dotaknu politike u razgovoru sa svojim kolegama, prijateljima ili rodbinom, a 24,7% o njoj razgovara često. Baveći se tako njome kao društvenom tvorevinom, 42,7% ispitanika izjasnilo se da ih ona relativno zanima, a 54,7% je ustvrdilo da se relativno dobro razumiju u politiku.

Možebitni privid mladenačke nekompetentnosti i nezainteresiranosti za politiku, za koji na osnovu iznesenih podataka vidi da nije posve utemeljen, može stvarati ne sudjelovanje mladih u tradicionalnim, već ustaljenim demokratskim načinima. Naime, anketa je pokazala da visokih 74% ispitanika nisu članovi (aktivni ili pasivni) niti jedne od tradicionalnih organizacija kao što su političke stranke, sindikata ili neke nevladine udruge, niti su pobornici prosvjeda ili političkih skupova. No, mladima nisu strani neki drugi tipovi društvenog djelovanja svojstveni današnjem modernom dobu. Neki od njih zasigurno su izražavanje mišljenja putem nekog oblika medija kao što su društvene mreže ili okupljanje u grupe potpore ili podrške na istima.

Više od polovine mladih smatra kako su mlađi političari bolji od starijih, te kako bi njihova zastupljenost u zakonodavnim tijelima trebala biti veća.

Oko polovine mladih također smatra da mladi političari nemaju dovoljno utjecaja, iako su dobri političari.

Oko 7% mladih ne krije svoje razočarenje radom mlađih političara te navodi kako su isti kao i stariji političari, dok 5,5% mladih smatra kako mladi ne mogu biti dobri političari jer nemaju dovoljno iskustva. Oko 2% je mladih koji ne cijene mlade u politici ili osjećaju potpunu ravnodušnost prema ovom pitanju.

Mladi u Bosni i Hercegovini nisu nezainteresirani za političke teme u tolikoj mjeri kako se to često navodi. Razgovaranje, komentiranje ili čitanje o političkim temama svakodnevnica je za 9,2% mladih u BiH.

Onih koje politika uopće ne zanima je znatno manje, tek 3,5%. Najčešće se mladi bave političkim temama, rjeđe nego jednom mjesečno (38,3%), ili nekoliko puta mjesečno (26,1%).

Postoji nekoliko organizacija, platformi i sredstava informiranja koji potiču mlade da se aktivno interesiraju za politiku te da redovno izlaze na izbore. Ima i nekoliko „alata’’ koji mladima mogu pomoći u procesu vrednovanja ponuđenih političkih opcija.

5. Zaključak

Sama aktuelnost ovih pitanja vezanih uz politiku daje nam dopuštenje da zaključimo kako je ona, htjeli mi to ili ne važan faktor u našim životima. Uzevši u obzir ono što je prikazano u ovom radu nameće se zaključak da mlade zanima politika, da političku klimu u državi ocjenjuju vrlo nepovoljnom te da oni u političkom životu sudjeluju drugačije od tradicionalnih i već ustaljenih načina. Upravo na osnovu tih saznanja ovaj rad bi trebao otvoriti raspravu kako mlade aktivnije uključiti u politički život i kako se prilagoditi njihovu načinu izražavanja mišljenja i viđenju cjelokupne situacije jer Bosna i Hercegovina pripada većini zemalja zapadne demokratije koji na mlade gledaju kao resurs u razvoju zemlje, a manjini kojoj nedostaje adekvatna institucionalna infrastruktura i politika prema mladima kako bi ih što efikasnije i aktivnije integrirala u politički život.

Aktuelnost pitanja odnosa politike i mladih i njihovog participiranja u njoj vjerojatno još neko vrijeme neće jenjavati. Upravo to otvara mogućnost za daljnja istraživanja i propitkivanja razvoja tog odnosa te kritiku ili pohvalu nacionalne politike prema mladima ovisno o njenim učincima.

Ovaj rad o participacijskoj političkoj kulturi mladih proučava sudjelovanje mladih u demokratskom političkom životu u Republici Bosni i Hercegovini na osnovu vlastitog istraživanja i referiranjem na istraživanje provedeno od strane Instituta za društvena istraživanja. Metoda korištena za provedbu vlastitog istraživanja je bila anketa. Anketa je provedena na uzorku od 150 ispitanika koji spadaju u kategoriju mladih. Mladima se, po općeprihvaćenim sociološkim standardima smatraju osobe u rasponu od 18 do 30 godina života. Bavljenje ovim djelom društva i njihovim djelovanjem u političkom životu potakle su nedavne porazne statistike izlaska mladih na birališta. Ta činjenica ustvari stavlja problem zainteresiranost mladih za politiku. Cilj ovog rada je istražiti kakvo mišljenje mladih vlada o trenutačnoj političkoj klimi u državi, koliku ulogu politika ima u njihovu životu te kolika je njihova participacija u njoj. Na osnovu prikupljenih podataka da se zaključiti da mlade zanima politika, da političku klimu u državi ocjenjuju vrlo nepovoljnom te da oni u političkom životu sudjeluju drugačije od tradicionalnih i već ustaljenih načina. Upravo na osnovu tih saznanja ovaj rad bi mogao potaknuti raspravu kako mlade aktivnije uključiti u politički život i kako se prilagoditi njihovu načinu izražavanja mišljenja i viđenju cjelokupne situacije kroz neki vid politike prema mladima.

Cio članak na sljedećem linku.

Slične objave