{"id":4204,"date":"2019-02-07T09:19:58","date_gmt":"2019-02-07T08:19:58","guid":{"rendered":"http:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=4204"},"modified":"2019-02-07T09:19:58","modified_gmt":"2019-02-07T08:19:58","slug":"stigmatizacija-osoba-sa-invaliditetom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=4204","title":{"rendered":"Stigmatizacija osoba sa invaliditetom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prenosimo \u010dlanak sa stranice udru\u017eenja “Mre\u017ea za izgradnju mira” “Stigmatizacija osoba sa invaliditetom”<\/a>:<\/p>\n

JU SREDNJA \u0160KOLA ZA SAOBRA\u0106AJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO<\/strong><\/p>\n

U\u010denici\/e JU Srednja \u0161kola za saobra\u0107aj i komunikacije Sarajevo i ove godine su pokazali\/e interes za dru\u0161tvene probleme sa kojima se svakodnevno susre\u0107emo u dru\u0161tvu i kroz seminarske radove na \u010dasovima sociologije istra\u017eivali i tra\u017eili rje\u0161enja za odre\u0111ene probleme. <\/em><\/strong><\/p>\n

Njihova predanost radu, ne samo stru\u010dnog usmjerenja, za \u0161ta se \u0161koluju, nego i za \u0161ire teme koje se ti\u010du dru\u0161tva, je za pohvalu. <\/em><\/strong><\/p>\n

Stoga, donosimo Vam jedan takav rad na\u0161e u\u010denice \u0160etki\u0107 Emine koja se bavila problemom stigme osoba sa invaliditetom.<\/em><\/strong><\/p>\n

STIGMATIZACIJA OSOBA SA INVALIDITETOM<\/strong><\/p>\n

UVOD:<\/strong><\/em><\/p>\n

Kroz ovaj seminarski rad bi\u0107e izlo\u017eene najva\u017enije informacije o osobama sa invaliditetom, te o njihovoj stigmatizaciji u razli\u010ditim sistemima. U dana\u0161njim dru\u0161tvima stigma se odnosi na negativne stereotipne stavove o nekim grupama ljudi kao \u0161to su oboljeli od du\u0161evnih poreme\u0107aja, od nekih tjelesnih oboljenja, ljudi odre\u0111enih seksualnih sklonosti, obrazovanja, boje ko\u017ee, pa tako i oni odre\u0111ene nacionalnosti ili etni\u010dke pripadnosti ili vjeroispovijesti. U razumijevanju oblika stigmatizacije va\u017eno je imati jasnu predstavu o sljede\u0107a \u010detiri pojma: stav, stereotip, predrasuda i diskriminacija. Stav je kombinacija naizgled na \u010dinjenicama zasnovanih vi\u0111enja svijeta sa vrijednostima i emocionalnim reakcijama na ta vi\u0111enja. Stereotipi su stavovi o grupama ljudi. Poma\u017eu nam da efikasnije mislimo jer smo zahvaljuju\u0107i njima u stanju da \u201crazumijemo\u201d ljude (ili bar tako \u010desto mislimo) samo na osnovu njihove pripadnosti nekoj grupi. Stigme su negativni stereotipi. Samo zato \u0161to je neko svjestan nekog stereotipa, ne zna\u010di da se s takvim stavom sla\u017ee. Predrasuda postoji kada neko podr\u017eava negativan stereotip o nekoj grupi. Diskriminacija je oblik pona\u0161anja koji rezultira iz predrasude. To su na\u010dini pona\u0161anja i opho\u0111enja koji se javljaju kada ljudi vjeruju u neki negativni stereotip i sla\u017eu se s njim.<\/p>\n

Francuski sociolog Emil Dirkem\u00a0je bio prvi koji je istra\u017eivao\u00a0stigmatizaciju<\/a>\u00a0kao dru\u0161tveni fenomen\u00a01895<\/a>. g. On je napisao: \u201eZamislite dru\u0161tvo\u00a0svetih<\/a>, savr\u0161enih monaha koji \u0107e poslu\u017eiti kao primjer pojedinaca.\u00a0Zlo\u010dini ili devijacije<\/a>, propisno takozvanih, da li \u0107e biti nepoznata; ali gre\u0161ke, koje djeluju oprostivo laicima, tamo \u0107e stvoriti isti poreme\u0107aj, kao \u0161to bi obi\u010dan prestup na\u010dinio u obi\u010dnoj svijesti. Ako onda, ovo dru\u0161tvo ima mo\u0107 da sudi i kazni, onda \u0107e ono definisati ove akte kao kriminalne (ili devijantne) i tretira\u0107e ih kao takve.\u201c<\/p>\n

Ervin Gofman je bio jedan od najuticajnih sociologa 20. vijeka. On je definisao stigmatizacije kao: \u201eFenomen kojim se odbija pojedinac sa atributom koji je duboko diskreditovan njegovim\/njenim dru\u0161tvom kao rezultat atributa. Stigmatizacija je proces kojim reakcija drugih kvari normalni identitet\u201c.<\/p>\n

GLAVNI DIO:<\/strong><\/em><\/p>\n

Zadatak ovog seminarskog je da uka\u017ee na problem stigme osoba sa invaliditetom. Rad \u0107e biti pisan deskriptivnom metodom, a podaci su uglavnom dobiveni tehnikom istra\u017eivanja anketom i analizom sadr\u017eaja. Anketiranje je vr\u0161eno slu\u010dajnim odabirom odraslih osoba u Sarajevu, u decembru 2018. g. a za popunjavanje jednog anketnog listi\u0107a bilo je potrebno 5 minuta. Broj popunjenih listi\u0107a je 21, od toga je 61.91% ili 13 osoba \u017eenskog spola, dok je 38.09% ili 8 mu\u0161kog spola.<\/p>\n

Analiza ankete:<\/em><\/p>\n

Na pitanje da li znaju \u0161ta zna\u010di stigmatizacija, 14.28% (3) su odgovorile ta\u010dno, 19.04% (4) su odgovorile djelimi\u010dno, dok 66.67% (14) nisu upoznati sa pojmom stigmatizacije.<\/p>\n

Na pitanje da li misle da osobe sa invaliditetom treba biti objekat nasilja kao i predmet ismijavanja, svi su odgovorili da ne treba \u0161to je pozitivno, jer su osobe sa invaliditetom vrlo \u010desto izlo\u017eene diskriminaciji, segregaciji i getoizaciji. Nasilje nad osobama sa invaliditetom pojavljuje se u razli\u010ditim oblicima.<\/p>\n

Na pitanje da li mediji uti\u010du na stavove o osobama sa invaliditetom, 28.57% (6) je odgovorilo sa da, dok 71.43% (15) odgovorilo je da ne uti\u010du. Me\u0111utim, mediji invaliditet ne razumiju i prezentiraju ga na iskrivljen na\u010din. Novinari uglavnom upotrebljavaju neprikladan jezik i ponekad izuzetno uvredljive izraze za opisivanje osoba sa invaliditetom. Ono \u0161to najvi\u0161e uznemirava je \u0161to su osobe sa invaliditetom \u010desto oslikane kao \u2018drugi\u2019 upotrebom stereotipa u medijima.<\/p>\n

Sljede\u0107e pitanje bilo je da li su osobe sa invaliditetom u 21. vijeku izlo\u017eene diskriminaciji, 52.38% (11) je odgovorilo da jesu, dok 47.62% (10) smatra da nisu izlo\u017eene diskriminaciji. Me\u0111utim, osobe sa invaliditetom su jo\u0161 uvijek izlo\u017eene diskriminaciji, svakodnevno se suo\u010davaju sa brojnim izazovima u vidu arhitektonskih barijera, nepostojanja pristupa\u010dnog prevoza, kao i niske dru\u0161tvene svijesti o pitanjima invalidnosti.<\/p>\n

Na pitanje da li misle da su osobe sa invaliditetom u stripovima, filmovima, i knji\u017eevnosti predstavljene negativno, da \u010desto imaju ulogu negativaca, ogor\u010denih na cijeli svijet i da su izrugivane zbog svog invaliditeta, 90.47% (19) misli da nisu tj. odgovorili su sa ne, dok je 9.53%(2) odgovorilo da jesu. U knji\u017eevnosti osobe sa invaliditetom su predstavljene kao gra\u0111anina ni\u017eeg reda, kako u svjetskoj, tako i u doma\u0107oj literaturi. Jedan od najupe\u010datljivijih primjera je nemilosrdni i vlastohlepni Ri\u010dard III koga je Vilijam \u0160ekspir predstavio kao \u010dovjeka sa grbom, za kojim \u010dak i psi laju zato \u0161to ih pla\u0161i njegov izgled, iako prema tvrdnjama histori\u010dara ovaj kralj u realnosti nije imao invaliditet. Istoimeno \u0160ekspirovo djelo je vi\u0161e puta ekranizovano, kao i romani \u201eZvonar Bogorodi\u010dine crkve\u201c Viktora Igoa (1977), \u201eFantom iz opere\u201c Gastona Lerua (2009), \u201eOstrvo sa blagom\u201c Roberta Luisa Stivensona (1966) i \u201eMobi Dik\u201c Hermana Melvila (1969), u kojima je zastupljena sli\u010dna karakterizacija. Igo je Kvazimoda oslikao kao poluljudsko bi\u0107e koga se sugra\u0111ani pla\u0161e i od koga zaziru, smatraju\u0107i ga \u201emostrumom\u201c, a Erik je fantom koji \u010dak i miri\u0161e na smrt, ali obojica svoju nje\u017eniju stranu pokazuju prema \u017eenama u koje su zaljubljeni. S druge strane, Stivensonov Dugi D\u017eon Silver, gusar bez noge, nema nimalo milosti u potrazi za blagom, dok je Melvilov Kapetan Ahab izgubio nogu u borbi sa kitom, a zatim i pamet u ludoj, opsesivnoj te\u017enji za osvetom. Sli\u010dan princip je primjenjivan i u bajkama. Takav je zloglasni Kapetan Kuka, sa kukom umjesto \u0161ake, koga su, osim u crtanim, vi\u0161e puta o\u017eivjeli i u igranim filmovima, dok devoj\u010dica Klara iz bajke \u201eHajdi\u201c spada u usamljene i povu\u010dene likove sa tjelesnim invaliditetom. U \u201eTravni\u010dkoj hronici\u201c Ivo Andri\u0107 (1988) jednog od mnogobrojnih, usputnih likova naziva \u201eLudi \u0160vabo\u201c, opisuju\u0107i ga kao \u201emaloumnog \u010doveka\u201c, \u201ebudalu\u201d, besku\u0107nika koji \u017eivi od milostinje, slu\u017ee\u0107i sredini u kojoj \u017eivi za podsmijeh.<\/p>\n

Posljednje pitanje bilo je da li misle da invalidnost nije pitanje kojim treba da se bave neki posebni ljudi, na \u0161ta je 61.90% (13) je odgovorilo sa da, a 38.09% (8) je odgovorilo sa ne. Me\u0111utim, invalidnost nije pitanje kojim treba da se bave neki \u201eposebni\u201c ljudi, niti osobe sa invaliditetom treba stavljati u nadle\u017enosti isklju\u010divo jednog sektora, ministarstva, institucije. Pitanje invalidnosti je odgovornost \u010ditavog dru\u0161tva. Osobe sa invaliditetom su manjinska grupa i tako \u0107e uvijek i ostati, ali to ne zna\u010di da mora biti marginalizovana.<\/p>\n

ZAKLJU\u010cAK:<\/strong><\/em><\/p>\n

Prema rezultatima ankete mo\u017eemo primjetiti da ve\u0107ina ispitanika nije upoznati sa stigmatizacijom osoba sa invaliditetom, niti se mnogo informi\u0161u o toj temi. Jedan od klju\u010dnih problema je i ljudska svijest. Podizanje svesti cjelokupnog dru\u0161tva o osobama sa invaliditetom i njihovim pravima te\u0161ko mo\u017ee dobiti \u017eeljeni efekat, ako je nivo svijesti njih samih nizak. Pripadnici ove populacije su ti koji svojim zalaganjem, obrazovanjem, postupcima i zastupni\u010dkim radom treba da pru\u017eaju primjer drugima i stvaraju sliku o sebi u dru\u0161tvu, uti\u010du\u0107i tako na svijest drugih osoba sa invaliditetom i dru\u0161tva uop\u0161te. Zastupljenost osoba sa invaliditetom u svim segmentima dru\u0161tva, kao i podizanje svijesti o njima, vi\u0161e nije \u201ehumanitarno\u201d, ve\u0107 pitanje ljudskih prava.<\/p>\n

Konfu\u010dije je jo\u0161 450. godine prije nove ere rekao: \u201eReci mi i ja \u0107u zaboraviti. Poka\u017ei mi i ja \u0107u upamtiti. Uklju\u010di me i ja \u0107u razumeti\u201c<\/p>\n

Cio \u010dlanak na ovom linku<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prenosimo \u010dlanak sa stranice udru\u017eenja “Mre\u017ea za izgradnju mira” “Stigmatizacija osoba sa invaliditetom”: JU SREDNJA \u0160KOLA ZA SAOBRA\u0106AJ I KOMUNIKACIJE SARAJEVO U\u010denici\/e JU Srednja \u0161kola za saobra\u0107aj i komunikacije Sarajevo i ove godine su...<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4205,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[2,1],"tags":[142],"class_list":["post-4204","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-aktualnosti","category-uncategorized","tag-mreza-za-izgradnju-mira"],"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/wp-content\/uploads\/2019\/02\/mreza_za_izgradnju_mira.jpg","jetpack_sharing_enabled":true,"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4204"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4206,"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4204\/revisions\/4206"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4205"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}