{"id":4212,"date":"2019-02-12T08:42:47","date_gmt":"2019-02-12T07:42:47","guid":{"rendered":"http:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=4212"},"modified":"2019-02-12T08:42:47","modified_gmt":"2019-02-12T07:42:47","slug":"obrazovanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=4212","title":{"rendered":"Obrazovanje"},"content":{"rendered":"

Prenosimo \u010dlanak sa stranice udru\u017eenja \u201cMre\u017ea za izgradnju mira\u201d: Obrazovanje<\/a>:<\/p>\n

OBRAZOVANJE<\/em><\/strong><\/p>\n

1. UVOD<\/strong><\/p>\n

Osnovna potreba savremenog dru\u0161tva je obrazovana populacija. Dr\u017eava pri formiranju obrazovanja igra zna\u010dajnu ulogu u smislu obezbje\u0111ivanja ustanova, odnosno \u0161kola za obrazovanje, opreme\u2026 Tako\u0111er, dr\u017eava zakonskim mjerama obavezuje svakog pojedinca na zavr\u0161avanje osnovne \u0161kole, dok dalje \u0161kolovanje predstavlja li\u010dni izbor pojedinca.<\/p>\n

Obrazovanje ima zna\u010dajnu funkciju u svakom dru\u0161tvu. Iz tog razloga dr\u017eave preuzimaju brigu o finansiranju obrazovanja (osnovnog, srednjo\u0161kolskog i dijelom visokog obrazovanja). Znanje se individualno sti\u010de ali ono predstavlja bogatstvo dru\u0161tvene zajednice. \u0160kole kao institucije znanja nemaju samo tu ulogu ve\u0107 i ulogu institucije za \u010duvanje djece \u2013 mjesta na kojima su djeca sigurna, u \u0161kolama se razvija sposobnost komunikacije, sklapaju prijateljstava. U na\u0161em dru\u0161tvu obrazovanje je centralizovano. U primjeni koncepta dr\u017eavnog obrazovanja klju\u010dnu ulogu igra Ministarstvo prosvjete. Nastavnici nemaju veliku uticaj na \u0161kolske planove, privreda tako\u0111e nema veliki uticaj na stvaranje potrebnih profila. \u0160kolski sistem u jednoj dr\u017eavi zavisi od vi\u0161e faktora kao \u0161to su tradicija, razvoj dru\u0161tva, nauke i umjetnosti.<\/p>\n

2. RAZVOJ OBRAZOVANJA<\/strong><\/p>\n

U starim dru\u0161tvima \u0161kolovanje je bilo dostupno samo malom broju ljudi, onima koji su imali novca ili vremena. Vjerski velikodostojnici, \u010desto su bile jedine pismene grupe ljudi, koji su znanje koristili za \u010ditanje i tuma\u010denje religijskih tekstova. Za ve\u0107inu, odrastanje je zna\u010dilo u\u010denje na primjerima starijih. Bilo je uobi\u010dajeno da djeca veoma rano po\u010dnu pomagati u doma\u0107im poslovima, u radu na poljima i u zanatskom radu. \u010citanje nije bilo potrebno, a ni korisno. Jo\u0161 jedan razlog ne \u010ditanja je bio to \u0161to su se svi tekstovi umno\u017eavali ru\u010dno, \u0161to je bilo dugotrajno i te\u0161ko.<\/p>\n

2.1 OBRAZOVANJE U SVOJOJ MODERNOJ FORMI<\/strong><\/p>\n

Obrazovanje u svojoj modernoj formi, \u0161to podrazumijeva nastavu u posebno izgra\u0111enim zgradama, po\u010deo je da se razvija postepeno. I pored toga do prije 150 godina djecu imu\u0107nih podu\u010davali su privatni u\u010ditelji. Ve\u0107ina stanovni\u0161tva nije imala nikakvog obrazovanja do prvih decenija 19. st. kada se u Evropi<\/a> i SAD-u<\/a> po\u010deo da uvodi sistem osnovnih \u0161kola. Proces industrijalizacije i \u0161irenje gradova izazvali su potrebu za specijalnim obrazovanjem. Ljudi danas rade u mnogim profesijama i koriste razna stru\u010dna znanja, tako da vi\u0161e nije mogu\u0107e preno\u0161enje znanja sa roditelja na djecu. Sve vi\u0161e dolazi do izra\u017eaja apstraktno u\u010denje pojedinih disciplina, a ne kao ranije prakti\u010dno preno\u0161enje nekih specifi\u010dnih vje\u0161tina.<\/p>\n

U modernom dru\u0161tvu ljudi treba da savladaju osnovne vje\u0161tine kao \u0161to su: \u010ditanje, pisanje, ra\u010dunanje i steknu op\u0107e znanje o svom fizi\u010dkom, dru\u0161tvenom i ekonomskom okru\u017eenju. U isto vrijeme je va\u017eno da znaju kako da u\u010de da bi bili u stanju ovladati novim, i tehni\u010dki veoma slo\u017eenim, oblicima informacija. Moderni obrazovni sistem po\u010deo se oblikovati na zapadu po\u010detkom 19. vijeka. Iako je Britanija, za razliku od drugih zemalja, oklijevala da prihvati jedan integrisani sistem na nacionalnom nivou (obavezno \u0161kolovanje je uvedeno 1870. godine). Kod njih je razvijen i sistem privatnih \u0161kola u kome se nastava pla\u0107a, naro\u010dito na nivoima vi\u0161im od osnovnog.<\/p>\n

3. FUNKCIONALNO I INTENCIONALNO OBRAZOVANJE<\/strong><\/p>\n

\u0160kolsko dakle institucionalno (odnosno intencionalno<\/strong>), obrazovanje svakako je najzna\u010dajnije. Ono je namjeravano i isplanirano i njegov utjecaj, objektivno, najsna\u017eniji. Ali obrazovanje se odvija i izvan tih institucija, prakti\u010dki svugdje gdje se odvija \u017eivot i rad \u010dovjeka: u obitelji,pred\u0161kolskim ustanovama, u skupini vr\u0161njaka, kinu, kazali\u0161tu, na radnom mjestu, putem masovnih medija itd. Stoga i te forme realiziranja ukupnog procesa obrazovanja, poznate \u010desto pod nazivom funkcionalno obrazovanje<\/strong>.<\/p>\n

4. DRU\u0160TVENI POLO\u017dAJ I BUDU\u0106NOST OBRAZOVANJA<\/strong><\/p>\n

Savremeni svijet karakteriza kontinuiranog intenzivnog mijenjanja. Stoga je odgovarati na pitanje kakav \u0107e on biti za dva desetlje\u0107a ili jedno stolje\u0107e veoma te\u0161ko i doista nezahvalno. Ali je i mogu\u0107e i opravdano postavljati pitanje kakav bi trebao izgledati i kakav bi,u skladu s tim, trebala biti uloga obrazovanja u \u010dovjekovu \u017eivotu. Vjerovatno se i izme\u0111u ostalog, i i zbog toga \u010desto mo\u017ee \u010duti pravo pitanje: \u201eKakva je budu\u0107nost obrazovanja?\u201c<\/p>\n

Mi\u0161ljenja su u vezi s tim veoma razli\u010dita, a sva se mogu svesti na tri zna\u010dajnije skupine. Jedni smatraju da ovakvo obrazovanje nema perspektive i da \u0107e uskoro biti suvi\u0161no, kao i njegove institucije (\u0161kole), pa su potrebne i pripreme za potpuno nove oblike, metode i ciljeve. Drugi se dr\u017ee tradicionalnih stavova da \u0161kola mo\u017ee pre\u017eivjeti, a tre\u0107i da se \u0161kola i dalje mora prilago\u0111avati dru\u0161tvenim promjenama i mijenjati svoje ciljeve, metode, itd. Za sistem obrazovanja suvremenog svijeta \u010desto se ka\u017ee da se nalazi u razvojnoj krizi. To se odnosi, prije svega, na sistem \u0161kolskog obrazovanja. Stoga zadnja dva do tri desetlje\u0107a odlikuje niz uzastopnih reformi \u0161kolskog sistema. Me\u0111utim, rezultati koje su one postigle bitno su manji od o\u010dekivanih.<\/p>\n

5. OBRAZOVANJE DANAS<\/strong><\/p>\n

Me\u0111uzavisnost dru\u0161tva s jedne i odgoja i obrazovanja sa druge strane predstavlja jedan od najzna\u010dajnijih dru\u0161tvenih procesa, veoma va\u017enih za razvoj dru\u0161tva kao humane zajednice te za razvoj pojedinca kao slobodne li\u010dnosti. Ovdje treba definisati pojmove kao \u0161to se odgoj, obrazovanje, znanje, u\u010denje. Odgoj je onaj dru\u0161tveni proces unutar socijalizacije kojim se obezbje\u0111uje usvajanje raznovrsnih vrijednosti i normi pona\u0161anja, kao proizvod i rezultat kolektivne dru\u0161tvene svijesti.<\/p>\n

Odgoj je sama sr\u017e socijalizacije. Ante Fiamengo smatra da je odgoj \u0161iri pojam od obrazovanja. On tvrdi da pojam odgoja obuhvata i pojmove kao \u0161to su obrazovanje i nastava. U\u010denje je sadr\u017eaj brojnih motori\u010dkih, fizi\u010dkih i intelektualnih aktivnosti kojima pojedinac usvaja znanje, vje\u0161tine ali uobli\u010dava vlastite duhovne sposobnosti i pona\u0161anja. Znanje je rezultat razli\u010ditih oblik u\u010denja. Znanje je uvijek spoznaja istine u suprotnom bi bilo rije\u010d o ideologiji.<\/p>\n

5.1. MANIFESTNA FUNKCIJA \u0160KOLE<\/strong><\/p>\n

Manifestna funkcija \u0161kole se ogleda u sljede\u0107em:<\/p>\n

    \n
  1. U preno\u0161enju kulturne tradicije i socijalizaciji.<\/li>\n
  2. \u0160kola zna\u010di funkcionisanje dru\u0161tvenog sistema kao cjeline.<\/li>\n
  3. \u0160kola je dru\u0161tvena institucija koja slu\u017ei selekciji i alokaciji na dru\u0161tvene polo\u017eaje<\/li>\n<\/ol>\n

    U \u0161koli bi trebalo po\u0161tivati meritokratska pravila, sistem nepristrasnih, objektivnih mjerila vrednovanja sposobnosti, truda i dostignu\u0107a pojedinca (eng. merit-zasluga). Ova na\u010dela bi trebala vrijediti u \u010ditavom dru\u0161tvu (ko radi slo\u017eeniji posao trebao bi biti bolje pla\u0107en), ali su posebno va\u017ena u \u0161koli. To zna\u010di da u\u010denici koji se vi\u0161e trude i imaju bolje sposobnosti, trebali bi dobijati bolje ocijene, \u0161to \u0107e im omogu\u0107iti dalje \u0161kolovanje i bolje pla\u0107en posao, a samim tim i bolji dru\u0161tveni polo\u017eaj. \u0160kola bi tako trebala slu\u017eiti kao dru\u0161tveni mehanizam selekcije- izbor najsposobnijih pojedinaca koji \u0107e zauzimati najva\u017enije polo\u017eaje u dru\u0161tvu. Istodobno \u0161kola je dru\u0161tveni mehanizam alokacije-razmje\u0161taj ljudi u odre\u0111ene profesionalne uloge.<\/p>\n

    Pored manifestnih funkcija \u0161kole postoje i latentne funkcije \u0161kole (nenamjerne uloge \u0161kole) kao to da: \u0160kole slu\u017ee kao institucije za \u010duvanje djece, mjesta gdje \u0107e djeca biti na<\/p>\n

    Sigurnom. \u0160kola kao \u201cbra\u010dno tr\u017ei\u0161te\u201d, mo\u017ee se dogoditi da mladi izaberu partnera sli\u010dnog dru\u0161tvenog porijekla. U \u0161kolama se razvijaju dru\u0161tvene vje\u0161tine komuniciranja, sklapanja prijateljstva. Mogu biti i mjesta nastanka razli\u010ditih omladinskih subkultura<\/p>\n

    6. OBRAZOVANJE U BIH<\/strong><\/p>\n

    Sistem obrazovanja u BiH je u velikoj mjeri decentralizovan jer ne samo da obrazovanje nije u nadle\u017enosti dr\u017eave nego je npr. u slu\u010daju Federacije Bosne i Hercegovina<\/a> nadle\u017enost nad ovim resorom spu\u0161ten na nivoe kantona pa \u010dak u nekim slu\u010dajevima i u nadle\u017enost op\u0107ina.<\/p>\n

    Obrazovanje je organizovano u \u010detiri osnovna nivoa:<\/p>\n