Prenosimo \u010dlanak sa stranice organozacije Mre\u017ea za izgradnju mira:<\/p>\n
Predstavljamo Vam jo\u0161 jedan rad na\u0161e u\u010denice Ilvane Dajd\u017ei\u0107 koja se bavila problemom mode. U\u010denici\/e JU Srednja \u0161kola za saobra\u0107aj i komunikacije Sarajevo i ove godine su pokazali\/e interes za dru\u0161tvene probleme sa kojima se svakodnevno susre\u0107emo u dru\u0161tvu i kroz seminarske radove na \u010dasovima sociologije istra\u017eivali i tra\u017eili rje\u0161enja za odre\u0111ene probleme.<\/em><\/strong><\/p>\n Na\u0161a \u0160kola je ve\u0107 postala prepoznatljiva sa \u0161irokim pristupom obrazovanju pa tako pored stru\u010dnog obrazovanja zna\u010dajnu ulogu ima i op\u0107e obrazovanje. Svjesni brzih promjena u dru\u0161tvu nastojimo u\u010denike\/ce osna\u017eiti i osposobiti za izazove sa kojima se svakodnevno susre\u0107u.<\/em><\/strong><\/p>\n Dajid\u017ei\u0107 Ilvana, u\u010denica IV2A <\/sub>razreda<\/em><\/strong><\/p>\n UVOD<\/strong><\/p>\n Stolje\u0107ima unatrag, mnogi znanstvenici i stru\u010dnjaci poku\u0161avali su otkriti tajnu jednog od najza\u010dudnijih fenomena, fenomena mode i modnog odijevanja. Toliko \u010desto spominjani fenomen koji je dijelom \u017eivota svakoga od nas toliko je famozan i neobja\u0161njiv. Tijekom povijesti bilo je mno\u0161tvo poku\u0161aja racionalnog obja\u0161njenja i tra\u017eenja smisla, ali niti jedan nije doveo do prihvatljivih ili trajnih rezultata. Danas postoji mnogo razli\u010ditih teorija, definicija i obja\u0161njenja fenomena mode. Mnoge od njih navela sam u prvom poglavlju ovoga seminara. Usporedila sam elemente iz navedenih teorija i definicija te poku\u0161ala prona\u0107i neko jedinstveno rje\u0161enje, odnosno definiciju koja bi ujedinila i obuhvatila sve navedeno te na najbolji na\u010din definirala pojam mode. Moda je jedan od najutjecajnijih fenomena u \u010dovjekovu \u017eivotu i to od njegovih za\u010detaka pa sve do dana\u0161njih dana, stoga sam se u drugome poglavlju bavila nastankom mode, ta\u010dnije porijeklom mode i razvojem mode kroz povijest. Opisala sam utjecaj mode na \u010dovjekov \u017eivot kroz pojedina razdoblja u povijesti te prikazala i objasnila odre\u0111ene ritmove promjena u razvoju. U navedeni prikaz razvoja mode uklju\u010dila sam i poneke zanimljivosti iz podru\u010dja mode te odre\u0111ena psihoanaliti\u010dka tuma\u010denja mode.<\/p>\n GLAVNI DIO<\/strong><\/p>\n \u201eModa je termin koji se te\u0161ko mo\u017ee razgrani\u010diti i krajnje je upitno mogu li se navesti nu\u017eni i dovoljni uvjeti da bi se ne\u0161to s pravom ozna\u010dilo kao moda.\u201c Moda se mo\u017ee promatrati i kao prekid s tradicijom i neprestanu te\u017enju za novim. Stoga modu mo\u017eemo definirati i kao \u201evje\u010dni povratak novog\u201c. \u201eModa je za \u010dovjeka sredstvo identifikacije i socijalizacije, prijepor s okolnim svijetom, simboli\u010dka komunikacija, obaveza presti\u017ea, predmet u\u017eitka i primijenjena umjetnost.\u201c<\/p>\n Moda se \u010desto definira i kao razli\u010diti i promjenjivi na\u010dini \u017eivota.<\/p>\n \u201eModa je jedan od najosjetljivijih pokazatelja onog posebnog ukusa epohe koji je uvijek temeljem svakog estetskog i kriti\u010dkog vrednovanja nekog povijesnog razdoblja.\u201c<\/p>\n Moda je fenomen koji bi se trebao promatrati kao ne\u0161to slu\u010dajno, ne\u0161to bez neke dublje osnove, kao povr\u0161ina bez dna, jer se temelji na modnim ukusima, a modni ukusi se razlikuju i u neprestanoj su promjeni te je te\u0161ko odrediti koji su predmeti u odre\u0111enom trenutku \u201ein\u201c, a koji \u201eout\u201c, odnosno \u0161to je trenutno moderno, a \u0161to ne. Moda je, prema tome, promjenjivi fenomen koji varira u odre\u0111enom prostoru i u odre\u0111enom vremenu.<\/p>\n \u201eOdijevanje nije samo slobodno povezivanje elemenata izabranih izme\u0111u bezgrani\u010dnih mogu\u0107nosti ve\u0107 kombiniranje elemenata skupljenih prema odre\u0111enim pravilima u ograni\u010denoj koli\u010dini.\u201c<\/p>\n Moda je jedan od oblika dru\u0161tvene promjene koja je karakterizirana vrlo kratkom trajno\u0161\u0107u.<\/p>\n \u201eModa je ogledalo dru\u0161tva kroz povijest. U njoj se ujedinjuje kulturolo\u0161ki, tehnolo\u0161ki napredak, te politi\u010dke i gospodarske promjene dru\u0161tva.\u201c<\/p>\n Moda je opona\u0161anje danog uzorka, udovoljava potrebi za dru\u0161tvenim osloncem kao i potrebu za razlikovanjem.<\/p>\n Moda se \u010desto povezuje i s pojmom lijepoga. To ne zna\u010di da je sve lijepo moda niti da je sve ono \u0161to je moderno lijepo. Naime, danas bismo mogli re\u0107i da se radi o upravo suprotnome. Ponekad su moderne toliko ru\u017ene i odbojne stvari. Time moda zapravo pokazuje koliko je ona bitan i sna\u017ean fenomen, ona pokazuje svoju mo\u0107 jer zbog nje ljudi prihva\u0107aju i one najru\u017enije i najodbojnije stvari. Prema tome, mo\u017eemo zaklju\u010diti kako odlukama koje stvaraju modu i odre\u0111uju \u0161to je to lijepo ne vlada ni onaj najmanji trag svrsishodnosti. Moda je fenomen koji nema neki krajnji cilj ili svrhu, ona ne traga za nekom krajnjom perfekcijom i ne mo\u017ee se vezati uz samo jedno odre\u0111eno podru\u010dje. Cilj mode upravo je ono drugo, da bude beskona\u010dna, ta\u010dnije da beskona\u010dno stvara nove oblike, da zadire i da se razvija u \u0161to vi\u0161e razli\u010ditih podru\u010dja. Kako vrijeme prolazi i kako moda iz dana u dan stvara nove oblike, preostaje sve manje prostora za razvijanje novih ideja te se stoga po\u010dinju stvarati varijacije na ranije mode, ta\u010dnije dolazi do recikliranja. Moda sve vi\u0161e rekonstruira i novu odje\u0107u stvara iz starih kolekcija. Ona te\u017ei za povr\u0161nim promjenama koje, zapravo, nemaju nikakvu zada\u0107u osim da ve\u0107 postoje\u0107i objekt u\u010dine suvi\u0161nim. Za\u0161to haljine postaju u\u017ee i kra\u0107e? Zato jer su bile \u0161iroke i duga\u010dke. Moda tra\u017ei promjenu radi same promjene, ona se stvara na temelju ranije mode, a ne kao dru\u0161tveni komentar ili zahtjev.<\/p>\n U pro\u0161losti su \u017eene (naj\u010de\u0161\u0107e ratnice) nosile oru\u017eje, kacige, oklope, hla\u010de, kombinezone i sli\u010dno zbog feminizacije navedene mu\u0161ke odje\u0107e, dok su neki mu\u0161karci nosili \u017eensku odje\u0107u kako bi \u0161to jasnije iskazali svoju \u017eelju za pripadno\u0161\u0107u suprotnom spolu. Travestija mo\u017ee imati i pu\u010dku komponentu, primjerice u nekim selima u okolici Napulja ta se komponenta izra\u017eava ki\u0107enjem (mu\u0161karaca i \u017eena) \u017eenskim nakitom. No, ve\u0107ina psihosociolo\u0161kih implikacija travestije se u posljednje vrijeme gube zbog pojave takozvane uniseks odje\u0107e. Pojavljuje se nova faza u razvoju mode u kojoj mu\u0161karci i \u017eene prihva\u0107aju iste, identi\u010dne odjevne predmete (kombinezone, hla\u010de, kapute). Tu nije rije\u010d o maskulinizaciji \u017eena ili feminizaciji mu\u0161karaca, ve\u0107 te\u017enji za poni\u0161tavanjem pojedinih mu\u0161kih i \u017eenskih obilje\u017eja.<\/p>\nModa kao sociolo\u0161ki aspekt kulture<\/strong><\/h3>\n