{"id":5043,"date":"2019-12-19T14:10:00","date_gmt":"2019-12-19T13:10:00","guid":{"rendered":"http:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=5043"},"modified":"2020-01-21T12:23:03","modified_gmt":"2020-01-21T11:23:03","slug":"sarajevske-vlasti-o-pisa-testu-nasi-ucenici-kaskaju-dva-razreda-za-vrsnjacima-u-svijetu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=5043","title":{"rendered":"Sarajevske vlasti o PISA testu: Na\u0161i u\u010denici kaskaju dva razreda za vr\u0161njacima u svijetu"},"content":{"rendered":"\n
\"\"<\/figure><\/div>\n\n\n\n

U organizaciji Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo danas je uprili\u010deno javno predstavljanje rezultata PISA testiranja u Kantonu Sarajevo kojem su prisustvovali i direktori sarajevskih osnovnih i srednjih \u0161kola. Ovo me\u0111unarodno istra\u017eivanje koje od 1997. godine provodi OECD (Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj) procjenjuju znanje i vje\u0161tine petnaestogodi\u0161njaka sa ciljem usmjeravanja politika obrazovanja jednog dru\u0161tva.

Prvi put je i na\u0161a zemlja bila dio tog istra\u017eivanja, testirano je 6.480 u\u010denika u 213 osnovnih i srednjih \u0161kola u BiH. U Kantonu Sarajevo testiranje je vr\u0161eno u 15 srednjih i 9 osnovnih \u0161kola, ocjenjuju\u0107i stepen tri vrste pismenosti u\u010denika, \u010ditala\u010dku, matemati\u010dku i prirodoslovnu.

Pokazalo se da su u\u010denici iz Kantona Sarajevo postigli oko 20 bodova vi\u0161e od nacionalnog prosjeka, konkretno – 416 bodova iz prirodoslovne pismenosti, 423 iz matemati\u010dke pismenosti, te 428 boda iz \u010ditala\u010dke pismenosti.

<\/p>\n\n\n\n

Uprkos ovim rezultatima, oni su i dalje ispod regionalnog i prosjeka OECD-a. Kako je istaknuto, na\u0161i u\u010denici kaskaju dva razreda u odnosu na svoje vr\u0161njake testirane u drugim dr\u017eavama.

Ministrica za obrazovanje, nauku i mlade KS Zineta Boguni\u0107 dobijene rezultate je ocijenila kao vrlo lo\u0161e, ali i istakla va\u017enost ovakvih istra\u017eivanja u svrhu strate\u0161ki smjernica reformi u obrazovanju. <\/p>\n\n\n\n

“Svaka zemlja izdvoji oblast koju \u0107e proanalizirati i na osnovu koje \u0107e planirati i poduzimati mjere kako da pobolj\u0161a obrazovanje. Nama je ovo prvu put da se nalazimo u ovom istra\u017eivanju i to je veliki iskorak i iz toga \u0107emo nau\u010diti \u0161ta treba da radimo dalje”, istakla je Boguni\u0107

O rezultatima istra\u017eivanju govorila je dr. \u0110enana Husremovi\u0107 koja je naglasila da ono mjeri postignu\u0107a djece, ne njihovo sposobnosti, zna\u010di mjeri se ono \u0161to dijete savlada kroz obrazovni sistem.

“Vidimo da su na\u0161i rezultati relativno niski, da mi imamo mnogo toga da radimo. Dobra stvar je da smo sada postali dio tog istra\u017eivanja i sada imamo podatke koji nam mogu pomo\u0107i da donesemo strate\u0161ke odluke posebno za naredni period tri do pet godina kada kre\u0107u u BiH neki vrlo bitni projekti vezani za obrazovnu reformu. Mi sada trebamo odrediti na\u0161u strategiju i aktivno u\u010destvovati u tim projektima kako bi od njih dobili ono najbolje”, rekla je Husremovi\u0107.

Ona je posebno istakla da u fokusu treba biti \u010ditala\u010dka pismenost jer dijete bez toga ne mo\u017ee dalje i\u0107i. \u010citala\u010dka pismenost podrazumijeva sposobnost razumijevanja, interpretacije i davanja svog osvrta na ponu\u0111ene \u010dinjenice. Svakako, dru\u0161tvo ne mo\u017ee postojati i razvijati se bez potrebnog stepena matemati\u010dke i prirodoslovne pismenosti. <\/p>\n\n\n\n

Kako je istaknuto, indeks ekonomskog, socijalnog i kulturnog blagostanja djeteta je va\u017ean parametar, a pokazuje koliko dijete u svojoj u\u017eoj i \u0161iroj zajednici ima resursa koji mu mogu pomo\u0107i u njegovom obrazovanju, uklju\u010duju\u0107i i roditeljsku upu\u0107enost. Me\u0111u faktorima koji uti\u010du na ovaj indeks obrazovanje roditelja, broj knjiga i dje\u010dijih knjiga koje se nalaze u stanu u\u010denika, kori\u0161tenje obrazovnih softvera itd. U KS je da 41 posto djece spada u gornji kvartal socio-ekonomskog indeksa.

Direktorica centra obrazovnih incijativa Rada Rangelov Jusovi\u0107 podcrtala je va\u017enost edukacije nastavnika, njihovog profesionalnog razvoja i podizanja nastavni\u010dkih kompetencija,.

Prisutnima se obratio i Namir Ibrahimovi\u0107, voditelj kurikularne reforme u KS koji je istakao kako se ve\u0107 po\u010delo raditi na promjeni paradigme obrazovanja u kojoj je do sada referentan bio sadr\u017eaj, a ne ishodi u\u010denja.

Na podru\u010dju Kantona Sarajevo se od 2016. se rade reforme, a ona najzna\u010dajnija odnosi se na izradu kurikuluma koji \u0107e, za razliku od predmetnih nastavnih planova i programa, biti zasnovan na ishodima u\u010denja u okviru zajedni\u010dke jezgre koju je definirao APOSO (Agencija za pred\u0161kolsko, osnovno i srednje obrazovanje BIH). Ibrahimovi\u0107 je najavio da bi do juna 2020 izrada kurikuluma trebala biti gotova, a nakon toga \u0107e uslijediti proces usvajanja.

Zastupnik u Skup\u0161tini KS i predsjednik Komisije za obrazovanje u SKS Damir Marjanovi\u0107 je podcrtao va\u017enost odr\u017eavanja kontinuiteta zapo\u010detih procesa .

“Procesi koji se pokrenu na dobrim temeljima se ne mogu zaustaviti i za to su va\u017eni ljudi iz struke. Oni treba da uti\u010du na svaku vlast da ne zaustavlja dobre, kvalitetne procese”, poru\u010dio je Marjanovi\u0107. <\/p>\n\n\n\n

\u010clanak preuzet na Klix.ba<\/a><\/p>\n\n\n\n

Napominjemo da su i 44 u\u010denika na\u0161e \u0161kole uzela u\u010de\u0161\u0107e u ovom istra\u017eivanju.<\/p>\n\n\n\n