{"id":6993,"date":"2022-03-04T13:22:19","date_gmt":"2022-03-04T12:22:19","guid":{"rendered":"http:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=6993"},"modified":"2022-03-04T13:24:02","modified_gmt":"2022-03-04T12:24:02","slug":"clanak-o-apartheidu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ssskskola.edu.ba\/?p=6993","title":{"rendered":"\u010clanak o Apartheidu"},"content":{"rendered":"\n

\u010clanak preuzet sa sljede\u0107eg linka<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

\u017divot prepun izazova, naro\u010dito za mlade srednjo\u0161kolce, name\u0107e se kao mogu\u0107nost kojoj oni daju smisao. U\u010denici\/e Ju Srednje \u0161kole za saobra\u0107aj i komunikacije Sarajevo kroz predmet Sociologija istra\u017euju probleme, promi\u0161ljaju o mogu\u0107ostima za njihovo rje\u0161avanje daju\u0107i im osobni pe\u010dat. Entuzijazam i \u017eelja na\u0161ih srednjo\u0161kolaca budi nadu ali i motivaciju da budemo aktivni sudionici u izgradnji bolje svakodnevnice koju \u017eivimo.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/
john-paul-henry-0Qlfq4rh9aY-unsplash-810×1013.jpg<\/figcaption><\/figure><\/div>\n\n\n\n

Upozna\u0107ete nas kroz radove koje \u0107emo vam predstaviti ako ih pa\u017eljivo pro\u010ditate. Svaki rad je posebna pri\u010da, posebno traganje, svakog posebnog u\u010denika na\u0161e \u0161kole.<\/p>\n\n\n\n

Ove sedmice mo\u017eete da pro\u010ditate rad u\u010denika Ali\u0161ehovi\u0107 Murisa<\/strong>, u\u010denika IV-1 razreda koji je svoj istra\u017eiva\u010dki rad posvetio temi aparthejda.<\/p>\n\n\n\n

\u0160ta je aparthejd?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tema ovog rada je Apartheid, i u njemu \u0107emo se njegovim definisanjem, na\u010dinima na koje je kreirao diskriminaciju i efekte koji je imao na dru\u0161tvo Ju\u017ene Afrike nakon njegovog okon\u010danja.<\/p>\n\n\n\n

Apartheid ili aparthejd kada prevodimo sa afrikaans jezika (jezik koji se govori u podru\u010dju Ju\u017ene Afrike, Namibije i Bocvane) zna\u010di odvojenost.<\/p>\n\n\n\n

Aparthejd je bio sistem legalne (odobreno zakonom) rasne segregacije (razdvajanje ljudi na osnovu nekih kriterija) koji je sprovodila vlada Ju\u017enoafri\u010dke nacionalne partije izme\u0111u 1948. i 1994.<\/p>\n\n\n\n

Ovaj sistem je stvorio dru\u0161tvo ogromne represije za crne Ju\u017enoafrikance.<\/p>\n\n\n\n

Mnogi \u017eivoti su izgubljeni u potrazi za slobodom. Lokalni lideri kao \u0161to su Nelson Mandela, Steve Biko i Desmond Tutu bili su na prvoj liniji fronta tra\u017ee\u0107i slobodu za svoje ljude.<\/p>\n\n\n\n

Kako je aparthejd diskriminirao crnu rasu u Ju\u017enoj Africi?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Bijela manjina je bila ta koja vlada i u\u017eiva najvi\u0161i \u017eivotni standard dok su ljudi druge boje ko\u017ee morali \u017eivjeti u nepovoljnim uvjetima iako su \u010dinili ve\u0107inu stanovni\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Posebno je bilo te\u0161ko crnim Ju\u017enoafrikancima Zbog visoke stope siroma\u0161tva posebno je bilo te\u0161ko crnim Ju\u017enoafrikancima zadovoljiti osnovne potrebe poput obrazovanja, zdravstvene za\u0161tite i stanovanja te je zbog toga njihov \u017eivotni vijek je bio kratak.<\/p>\n\n\n\n

Bijeli Ju\u017enoafrikanci imali su svoja odvojena podru\u010dja  u kojima su \u017eivjeli, kao \u0161to je Cape Town, dok je  crnim Ju\u017enoafrikancima to nije bilo dozvoljeno ve\u0107 su \u017eivjeli u   posebnim prigradskim naseljima koja su bila bez bilo kakve infrastrukture.  <\/p>\n\n\n\n

Diskriminacije crne populacije bila je utemeljena na:<\/p>\n\n\n\n

  1. Klasifikaciji po rasama (Zakonom iz 1950.)<\/li><\/ol>\n\n\n\n

    Ju\u017ena Afrika za vrijeme aparthejda je imala podjelu stanovni\u0161tva prema boji   ko\u017ee, to jeste:<\/p>\n\n\n\n