Moda kao sociološki aspekt kulture

Prenosimo članak sa stranice organozacije Mreža za izgradnju mira:

Predstavljamo Vam još jedan rad naše učenice Ilvane Dajdžić koja se bavila problemom mode. Učenici/e JU Srednja škola za saobraćaj i komunikacije Sarajevo i ove godine su pokazali/e interes za društvene probleme sa kojima se svakodnevno susrećemo u društvu i kroz seminarske radove na časovima sociologije istraživali i tražili rješenja za određene probleme.

Naša Škola je već postala prepoznatljiva sa širokim pristupom obrazovanju pa tako pored stručnog obrazovanja značajnu ulogu ima i opće obrazovanje. Svjesni brzih promjena u društvu nastojimo učenike/ce osnažiti i osposobiti za izazove sa kojima se svakodnevno susreću.

Dajidžić Ilvana, učenica IV_2A razreda

Moda kao sociološki aspekt kulture

UVOD

Stoljećima unatrag, mnogi znanstvenici i stručnjaci pokušavali su otkriti tajnu jednog od najzačudnijih fenomena, fenomena mode i modnog odijevanja. Toliko često spominjani fenomen koji je dijelom života svakoga od nas toliko je famozan i neobjašnjiv. Tijekom povijesti bilo je mnoštvo pokušaja racionalnog objašnjenja i traženja smisla, ali niti jedan nije doveo do prihvatljivih ili trajnih rezultata. Danas postoji mnogo različitih teorija, definicija i objašnjenja fenomena mode. Mnoge od njih navela sam u prvom poglavlju ovoga seminara. Usporedila sam elemente iz navedenih teorija i definicija te pokušala pronaći neko jedinstveno rješenje, odnosno definiciju koja bi ujedinila i obuhvatila sve navedeno te na najbolji način definirala pojam mode. Moda je jedan od najutjecajnijih fenomena u čovjekovu životu i to od njegovih začetaka pa sve do današnjih dana, stoga sam se u drugome poglavlju bavila nastankom mode, tačnije porijeklom mode i razvojem mode kroz povijest. Opisala sam utjecaj mode na čovjekov život kroz pojedina razdoblja u povijesti te prikazala i objasnila određene ritmove promjena u razvoju. U navedeni prikaz razvoja mode uključila sam i poneke zanimljivosti iz područja mode te određena psihoanalitička tumačenja mode.

GLAVNI DIO

„Moda je termin koji se teško može razgraničiti i krajnje je upitno mogu li se navesti nužni i dovoljni uvjeti da bi se nešto s pravom označilo kao moda.“ Moda se može promatrati i kao prekid s tradicijom i neprestanu težnju za novim. Stoga modu možemo definirati i kao „vječni povratak novog“. „Moda je za čovjeka sredstvo identifikacije i socijalizacije, prijepor s okolnim svijetom, simbolička komunikacija, obaveza prestiža, predmet užitka i primijenjena umjetnost.“

Moda se često definira i kao različiti i promjenjivi načini života.

„Moda je jedan od najosjetljivijih pokazatelja onog posebnog ukusa epohe koji je uvijek temeljem svakog estetskog i kritičkog vrednovanja nekog povijesnog razdoblja.“

Moda je fenomen koji bi se trebao promatrati kao nešto slučajno, nešto bez neke dublje osnove, kao površina bez dna, jer se temelji na modnim ukusima, a modni ukusi se razlikuju i u neprestanoj su promjeni te je teško odrediti koji su predmeti u određenom trenutku „in“, a koji „out“, odnosno što je trenutno moderno, a što ne. Moda je, prema tome, promjenjivi fenomen koji varira u određenom prostoru i u određenom vremenu.

„Odijevanje nije samo slobodno povezivanje elemenata izabranih između bezgraničnih mogućnosti već kombiniranje elemenata skupljenih prema određenim pravilima u ograničenoj količini.“

Moda je jedan od oblika društvene promjene koja je karakterizirana vrlo kratkom trajnošću.

„Moda je ogledalo društva kroz povijest. U njoj se ujedinjuje kulturološki, tehnološki napredak, te političke i gospodarske promjene društva.“

Moda je oponašanje danog uzorka, udovoljava potrebi za društvenim osloncem kao i potrebu za razlikovanjem.

Moda se često povezuje i s pojmom lijepoga. To ne znači da je sve lijepo moda niti da je sve ono što je moderno lijepo. Naime, danas bismo mogli reći da se radi o upravo suprotnome. Ponekad su moderne toliko ružne i odbojne stvari. Time moda zapravo pokazuje koliko je ona bitan i snažan fenomen, ona pokazuje svoju moć jer zbog nje ljudi prihvaćaju i one najružnije i najodbojnije stvari. Prema tome, možemo zaključiti kako odlukama koje stvaraju modu i određuju što je to lijepo ne vlada ni onaj najmanji trag svrsishodnosti. Moda je fenomen koji nema neki krajnji cilj ili svrhu, ona ne traga za nekom krajnjom perfekcijom i ne može se vezati uz samo jedno određeno područje. Cilj mode upravo je ono drugo, da bude beskonačna, tačnije da beskonačno stvara nove oblike, da zadire i da se razvija u što više različitih područja. Kako vrijeme prolazi i kako moda iz dana u dan stvara nove oblike, preostaje sve manje prostora za razvijanje novih ideja te se stoga počinju stvarati varijacije na ranije mode, tačnije dolazi do recikliranja. Moda sve više rekonstruira i novu odjeću stvara iz starih kolekcija. Ona teži za površnim promjenama koje, zapravo, nemaju nikakvu zadaću osim da već postojeći objekt učine suvišnim. Zašto haljine postaju uže i kraće? Zato jer su bile široke i dugačke. Moda traži promjenu radi same promjene, ona se stvara na temelju ranije mode, a ne kao društveni komentar ili zahtjev.

U prošlosti su žene (najčešće ratnice) nosile oružje, kacige, oklope, hlače, kombinezone i slično zbog feminizacije navedene muške odjeće, dok su neki muškarci nosili žensku odjeću kako bi što jasnije iskazali svoju želju za pripadnošću suprotnom spolu. Travestija može imati i pučku komponentu, primjerice u nekim selima u okolici Napulja ta se komponenta izražava kićenjem (muškaraca i žena) ženskim nakitom. No, većina psihosocioloških implikacija travestije se u posljednje vrijeme gube zbog pojave takozvane uniseks odjeće. Pojavljuje se nova faza u razvoju mode u kojoj muškarci i žene prihvaćaju iste, identične odjevne predmete (kombinezone, hlače, kapute). Tu nije riječ o maskulinizaciji žena ili feminizaciji muškaraca, već težnji za poništavanjem pojedinih muških i ženskih obilježja.

Cio članak možete naći na sljedećem linku.